Prirodne osobitosti i izuzetno povoljan geoprometni položaj na, putnom pravcu između Srednje Europe i Mediterana, uvjetovali su rano naseljavanje ovih prostora.

To potvrđuju i otkriveru ostaci brojnih naselja prapovijesnih stanovnika Liburna. U antičkim vremenima uz morsku obalu se protezao jedan odvojak važne rimske ceste, što je iz Italije vodila u Dalmaciju.

Uz cestu su bile postaje za odmor i izmjenu konja, poljo privredna gospodarstva, trgo trgovačke luke i ladanjske kuće.

Naseljavanje hrvatskih plemena na ovim prostorima dovršeno je do kraja 8. stoljeća. Hrvati su donijeli osebujnu duhovnu i materijalnu kulturu, o čemu svjedoče i izuzetni primjerci nakita pronadenog u starohrvatskoj nekropoli Stranče-Gorica nedaleko Crikvenice.

Kneževska obitelj Frankopan vladala je Vinodolskom knežijom gotovo 450 godina. Tijekom svoje vladavine Frankopani su upravljali ne samo gospodarskim, nego i kulturnim razvitkom. Oni su za služni i za donošenje jednog od najstarijih europskih zakona, Vinodolskog zakona sastavljenog 1288. godine.

U tom zakonu utvrdeni su temeljni pravni i demokratski principi društvenog života primorskog pučanstva. Frankopani su bili i veliki donatori i graditelji crkava. Tako je 1412. godine knez Nikola IV. uz prastaru crkvicu, smještenu kraj ušća rječice Dubračine u more, dao sagraditi samostan redovnicima Sv. Pavla Pustinjaka, čime je utemeIjena buduća Crikvenica.

Pavlinski redovnici su njegovali narodni jezik i pisali hrvatskom glagoljicom, liječili su puk i držali školu, kojuje pohadao i Juraj Julije Klović - kasnije najpoznatiji svjetski slikarminijaturist.

Mjesta u sastavu današnjeg Grada Crikvenice nastala su kao luke srednjovjekovnih gradova u Vinodolskoj dolini, što se proteže u zaobalju.Najrazvijenija je bila luka u Selcu, a potkraj 19. stoljeća sagradene su nove luke i llučice s čvrstim kamenim lukobranima, što traju još i danas.

Oni svjedoče o graditeljskoj i klesarskoj vještini, po kojoj su Primorci bili poznati i cijenjeni u cijelom svijetu. Krajem prošlog stoljeća prvi turisti počeli su posjećivati Crikvenicu, a kasnije i druga mjesta ove Rivijere. To je potaklo gradnju hotela, kupališta, Ladanjskih vila te uredenje parkova i šetališta.

Tijekom zadnjih stotinu godina znatno su se promijenila mjesta Rivijere. U njihovoj današnjoj vizuri mješaju se suvremena zdanja s turističkom arhitekturom prošloga stoljeća i tradicijskim pučkim graditeljstvom, stvarajući cjeline osebujnog sklada i šarma.

Danas se u turističkim mjestima Crikveničke rivijere, osobito tijekom ljeta održavaju raznovrsne priredbe, od izložaba i konceratan do zabavnih i sportskih priredaba i natjecanja.

Posjetitelji mogu upoznati zanimljive pučke običaje, a gurmane će privući poneko na osobit način pripravljen primorsko jelo.